O VRLINAMA KOJE STOJE NASUPROT OSAM GLAVNIH GREHOVNIH STRASTI

SVETI IGNjATIJE BRJANČANINOV

ASKETSKI OGLEDI

O VRLINAMA KOJE STOJE NASUPROT OSAM GLAVNIH GREHOVNIH STRASTI

1. UZDRZANjE

Uzdrzanje od suvisne upotrebe hrane i pica, narocito od prekomerne upotrebe vina. Pravilno drzanje postova, kako je Crkva ustanovila. Obuzdavanje tela umerenom i postojano ujednacenom upotrebom hrane, od cega pocinju da slabe uopste sve strasti, a narocito samoljublje, koje se sastoji u beslovesnoj ljubavi prema telu, stomaku i njegovom zadovoljenju.

2. CELOMUDRENOST

Udaljavanje od bludnih dela svake vrste. Udaljavanje od sladostrasnih razgovora i citanja, od izgovaranja rdjavih, sladostrasnih, dvosmislenih reci. Cuvanje cula, narocito vida i sluha, a jos vise dodira. Skromnost. Odbacivanje bludnih pomisli i mastanja. Cutanje. Bezmolvije. Sluzenje bolesnima i osakacenima. Secanje na smrt i ad. Pocetak celomudrenosti – um koji se ne koleba zbog bludnih pomisli i mastanja; savrsenstvo celomudrenosti – cistota, koja gleda Boga.

3. NESTICANjE

Zadovoljavanje samo neophodnim. Mrznja prema raskosi i uzivanju. Milosrdje prema sirotim. Ljubav prema jevandjelskom siromastvu. Nadanje na promisao Boziji. Sledovanje Hristovim zapovestima. Spokojstvo i sloboda duha. Bezbriznost. Mekoca srca.

Cuvanje sebe od prekomernog sna, raznezenosti, praznoslovlja, sala i ostrih reci. Ljubav prema nocnim bdenjima, poklonima i drugim podvizima koji dusi donose bodrost. Retko, koliko je moguce, izlazenje iz kelije. Secanje na vecna dobra, zelja za njima i ocekivanje istih.

4. KROTOST

Udaljavanje od gnevnih pomisli i smucivanja srca jaroscu. Trpljenje. Sledovanje Hristu, koji poziva svog ucenika na krst. Mir srca. Tisina uma. Hriscanska cvrstina i odvaznost. Nemanje osecaja ozaloscenosti. Nezlobivost.

5. BLAZENI PLAC

Osecanje pada, zajednickog svim ljudima, i sopstvene dusevne nistavnosti. Tugovanje zbog njih. Plac uma. Boleciva skrusenost srca. Lakoca savesti, blagodatna uteha i radost, koja dolazi od njih. Nada na milosrdje Bozije. Blagodarnost Bogu u teskocama, pokorno podnosenje istih, zbog gledanja na mnostvo svojih grehova. Spremnost na trpljenje. Ociscenje uma. Oslobadjanje od strasti. Umrtvljenje za svet. Zelja za molitvom, usamljenoscu, poslusanjem, smirenjem, ispovedanjem svojih grehova.

6. TREZVENOST

Usrdje ka svakom dobrom delu. Ispunjavanje crkvenog i kelijnog pravila bez lenjosti. Paznja pri molitvi. Brizljivo nadziranje svih svojih dela, reci i pomisli. Krajnja nepoverljivost u sebe. Neprestano prebivanje u molitvi i reci Bozijoj. Strah Boziji. Postojano bdenje nad sobom.

7. SMIRENjE

Strah Boziji. Njegovo osecanje pri molitvi. Bojazan – koja se narocito javlja prilikom ciste molitve – koja se narocito snazno oseca prisustvo i velicina Bozija – da molitva ne iscezne i ne preokrene se u nista. Duboko poznanje svoje nistavnosti. Izmenjeni pogledi na bliznje, pri cemu oni, bez ikakve prinude, smirenome izgledaju kao da ga prevazilaze u svakom pogledu. Projava prostodusnosti u zivoj veri. Mrznja ka ljudskoj pohvali. Neprestano optuzivanje i prekorevanje sebe. Ispravnost i cistota. Bestrasce. Ravnodusnost prema svemu. Umiljenje. Poznanje tajne, skrivene u krstu Hristovom. Zelja za raspinjanjem sebe za svet i strasti, teznja ka tom raspecu. Odbacivanje i zaborav laskavih obicaja i reci, po prinudi skromnih, ali u nameri ili po navici pretvaranja. Prihvatanje jevandjelske ludosti. Odbacivanje zemaljske premudrosti, kao nepotrebne za nebo. Preziranje svega sto je uzviseno za ljude, a mrsko Bogu (Lk 16,15). Ostavljanje opravdanja recima. Cutanje pred onima koji nas vredjaju, kako uci jevandjelje. Odbacivanje svih sopstvenih umovanja i primanje jevandjelskog razuma. Odbacivanje svake pomisli koja oduzima Hristov razum. Smirenoumlje ili duhovno rasudjivanje. Svesno poslusanje Crkvi u svemu.

8. LjUBAV

U vreme molitve prelazak straha Bozijeg u ljubav Boziju. Vernost Gospodu, koja se dokazuje postojanim odbacivanjem svake grehovne pomisli i osecanja. Neizrecivi, sladosni zanos citavog coveka ljubavlju ka Gospodu Isusu Hristu i Svetoj Trojici kojoj prilici poklonjenje. Gledanje lika Bozijeg i Hristovog u bliznjima; iz toga proisteklo pretpostavljanje svih bliznjih sebi, pobozno postovanje istih u Gospodu. Ljubav prema bliznjima, bratska, cista, jednaka prema svima, bestrasna, radosna, jednako vatrena i prema prijateljima i prema neprijateljima. Ushicenost za molitvu i ljubav uma, srca i celog tela. Neizrecivo nasladjivanje tela duhovnom radoscu. Duhovni zanos. Raslabljenje telesnih udova zbog duhovne utehe.[1] Nedelovanje telesnih osecanja pri molitvi. Razresenje od nemosti jezika srca. Prekidanje molitve zbog duhovne sladosti. Cutanje uma. Prosvecenje uma i srca. Molitvena sila, koja pobedjuje greh. Mir Hristov. Odstupanje svih strasti. Upijanje svih spoznaja nadmocnim Hristovim umom. Bogoslovlje. Poznanje bestelesnih bica. Slabost grehovnih pomisli, koje ne mogu da se prikazu u umu. Sladost i obilna uteha u nevoljama. Vidjenje ljudskih uredjenja. Dubina smirenja i najunizenijeg misljenja o sebi…

Kraj je beskrajan!



NAPOMENE:

1. Sveti Isak Sirijski. Pouka 44.

Published in: on Studeni 2, 2008 at 5:12 am  Komentari isključeni za O VRLINAMA KOJE STOJE NASUPROT OSAM GLAVNIH GREHOVNIH STRASTI  
Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,
%d bloggers like this: